Domaći Džem od Smokava

Domaći džem od smokava: sladak i sočan. Savršen uz komad svježeg hljeba, pršute ili sira. Jednako elegantan uz mezu ali i kao dodatak kolačima.  

(ENGLISH)

Ako su svježe smokve kao prvi poljubac…

Bujne.

Intimne.

(Taj momenat kada ste se lagano tresli dok su se usne susrele po prvi put. Na trenutak ste nagnuli glavu na stranu. Zubi su neprimjetno zagrebali donju usnu. Leptirići u stomaku su prijetili da će zaustaviti disanje.)

A usta, ona su bila nevino zelena i ljubičasta, debeljuškasta od uzbuđenosti… 

Onda je domaći džem od smokava samouvjereni i prirodni poljubac iz iskustva.

Suptilan.

Upoznat.

Tačan.

(Zubi i dalje neprimjetno zagrebu donju usnu. Leptirići su tu, prijete li prijete. Ali glava je u pokretu, i prepoznaje momenat.) 

To je taj isti receept, ali je sada samo vaš. Godinama ste ga usavršavali.

E, upravo takav je današnji džem. Iskusan. Suptilan. Usavršen.

Koristili smo smokve, limun i šećer. I ne puno više od toga. A dobili smo dekadentni namaz. Minimalističan, besprijekoran džem bez od smokava konzervansa.

ČEMU SVE SLUŽE SMOKVE?

Rođaci duda, smokve su doputovale na balkansko poluostrvo iz Turske. Stoljećima su smokve hranile ljude u nisko pustinjskim predijelima i krasile naše najranije mitove. Naši preci su prenosili priče s koljena na koljeno sjedeći u dubokom hladu smokvinog drveta.

Čemu sve služe smokve?

Pojedite ih sježe, napravite voćnu salatu ili ih dodajte u mezu. A možete ih konzumirati i u džemu i slatkišima.

Smokve unaprijede svaki dezert. Pečene ili svježe, one kite torte i slatke pite, a svojim izazovnim oblikom i zrelim crvenilom prizivaju i jezik i oko da se naslade.

(Suhe šljive smo, ako se sjećate, jednom već koristili u svrhe dezerta na BLB.)

Rimljani su ih polijevali medom da bi duže trajale. Smokvino mlijeko se koristi čak i u mesnoj industriji. Kao i datule, smokve se mogu osušiti i držati na suhom dugo vremena; kao i datule, svaka smokva je mala energetska bomba.

U ovim krajevima smokve su u arsenalu svakog naturopate.

Neki kažu da smokve uklanjaju bradavice. (Mlijeko se namaže na bradavicu nekoliko dana uzastopno.) Čak se i nauka pozabavila ovom tezom, potvrđujući je rezultatima jedne studije koja je pokazala učinkovitost istog.

Drugi opet riješavaju kurje oči tako što stave polovinu svježe smokve direktno na kurje oko nekoliko noći zaredom.

(Mala napomena! Ljudi alergični na med često imaju alergiju i na smokve. Ako imate problema sa medom, provjerite prije nego ih budete jeli.)

UVRNUTI CVIJET KOJI POZNAJEMO KAO SMOKVU

Ono što vi smatrate voćem je u stvari uvrnuti cvijet oprašen osama.

Da li vas ovo iznenađuje? I mene.

Pojela sam ih hiljadu ne znajući da je unutar svake jednom umrla osa.

Ne brinite, enzimi je potpuno razrade prije nego smokva sazrije. A onaj hrskavi zvuk koji čujete kad zagrizete smokvu? To su samo sjemenke.

U čemu je tajna smokvinog razmnožavanja?

Ženka ose uđe u mušku smokvu (prepoznaćete mušku smokvu po gruboj kori i rupicama – njih ne jedemo), gdje polaže jaja pa umire. Larva poraste pretvara se u mlade ose koje se razmnožavaju.

Mužjaci ose kopaju tunele da bi izašli iz smokve. U procesu gube krila, i umiru kad izađu.

Ženke prolaze kroz kopane tunele, za njih se lijepi polen, a one lete prema drugim smokvama. Ulaze u nove smokve i gube krila.

Ako uđu u žensku smokvu, oplođavaju je polenom a zatim umiru. Kako smokva raste enzimi rastvaraju osu. Smokve koje kasnije jedemo su izbrisale svaki znak da je nekada u njima bila osa.

Ako uđu u mušku smokvu, polažu jaja, umiru, pa se čitav proces ponavlja.

Zanimljiva činjenica: svaka vrsta smokve ima svoju osu. Ovi parovi se razvijaju zajedno stoljećima.

SAVJETI ZA PRIPREMU DOMAĆEG DŽEMA OD SMOKAVA

NAĐITE PRAVE SMOKVE!

Da biste napravili dobar džem, trebaju vam dobre smokve. Smokve ne bi trebale biti veličine jabuke. Manje su i obično su od zelene ka ljubičastoj. Kada su zrele spektar mekoće ide od mekanog ka gnjecavom.

Smokve koje koristimo za džem treba da budu zrele, ali ne i prezrele. Džem od prezrelih smokava (smokve koje su gnjecave i meso izlazi vani) je gorak.

MARINIRAJTE IH U LIMUNU!

Da bi napravili džem, narezaćete smokve na četvrtine i marinirati ih u limunu. (Zrele smokve nije potrebno guliti.) Poslije toga ih ubacujete u agdu, dinstate oko sat vremena (opcionalno blendate), a zatim stavljate u tegle.

BLENDATI ILI NE BLENDATI PITANJE JE SAD?

U videu ćete vidjeti da je džem potpuno izblendan. Vi uradite po želji. Možete ga parcijalno izblendati, ili nikako.

ŠEĆER, DA ILI NE?

Pošto su smokve same od sebe jako slatke, u ovom receptu se koristi malo šećera. Često se trudim smanjiti ga i više, pa testiram ukus. Manje šećera je obično bolje, ali stavite bar malo.

Tanka je granica između gorkog i slatkog ukusa smokve. Šećer preventuje gorčinu.

Vidjeti šećer u današnje vrijeme je prosto uvrijedljivo. Zapakovane namirnice koje donosimo kući iz granapa su svoj šećer sakrile duboko u sebi. Tako da šećer koji koristimo u receptima upada u oči.

Ali pomoćiće nam činjenica da se za vrijeme naših nana (majki, baka), kada su se džemovi pripremali za svaku zimnicu, šećer nije bio toliko pristupačan.

Pojela bi se po kriška, dvije hljeba sa džemom i to je bilo to za čitav dan što se šećera tiče. Ako pristupite džemu i šećernim namirnicama na takav način nećete imati problema.

ZAČINI I ORAŠASTI PROIZVODI!

Ako želite malo neobičniju sortu džema od smokava, dodajte malo cimeta ili džumbira pred kraj kuhanja.

Ali molim vas, samo jedno u isto vrijeme!

Smokve su vrlo, kako bih se izrazila, smokvaste. 🙂 Imaju specifičan ukus. Jedan začin čini ovaj ukus bogatijim. Dva su previše.

Bez obzira da li koristite začin ili ne, uvijek je dobra ideja ubaciti koji orašasti proizvod u džem. Možete koristiti orahe, bademe ili lješnjake.

Kao i kod začina, držite se jednog da ne napravite bućkuriš.

Krećemo li?

Print